itulau_fanua

tala fou

I le amataga o lenei masina, na faasilasila mai ai e le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (WHO) e faapea o mataupu o manuki na tupu aʻe i le Democratic Republic of Congo (DRC) ma le tele o atunuu o Aferika, o loʻo avea ma faʻalavelave faʻafuaseʻi o le soifua maloloina lautele o popolega faavaomalo.
I le amataga o le lua tausaga talu ai, na aloaia ai le monkeypox virus o se faʻalavelave faʻafuaseʻi faʻavaomalo mo le soifua maloloina lautele ona o le salalau atu i le tele o atunuu, e aofia ai Saina, lea e leʻi tupu muamua ai le siama. Ae ui i lea, ia Me 2023, a o faʻaauau pea ona faʻaititia mataupu o le lalolagi, na aveesea ai lenei tulaga o faʻalavelave faʻafuaseʻi.
Ua toe taia foi le virusi o le manuki, ma e ui lava e lei oo lava i Saina, ae o faamatalaga mata’ina e faapea o le siama e feaveai e ala i le namu ua lolovaia ai faasalalauga faaagafesootai a Saina.
O a mafuaaga o loo i tua o le lapataiga a le WHO? O a ni faiga fou i lenei fa'ama'i?
Pe o le a feavea'i le vairusi fou o le manuki pox e ala i matāua ma namu?

ffdd0143cd9c4353be6bb041815aa69a

O a uiga fa'alema'i o le tanesusu?
E i ai se tui e puipuia ai manuki ma se vailaau e togafitia ai?
E faapefea ona puipuia e tagata i latou lava?

Aisea ua toe maua ai le gauai?
Muamua, o lo'o i ai se fa'atupula'ia mata'ina ma vave i fa'ama'i pipisi o manuki i lenei tausaga. E ui lava i le faʻaauau pea o mataupu o manuki i DRC mo le tele o tausaga, o le numera o mataupu na lipotia i totonu o le atunuʻu ua matua faʻatupulaia i le 2023, ma le numera o mataupu i lenei tausaga ua sili atu i le tausaga talu ai, ma le aofaʻi o mataupu 15600, e aofia ai ma le 537 maliu. O le siama o le Monkeypox e lua ona lala, I ma le II. O fa'amaumauga o lo'o iai o lo'o ta'u mai ai e sili atu le ogaoga o fa'ama'i fa'ama'i e mafua mai i le lala I o le virusi o le manuki pox i DRC nai lo fa'ama'i na mafua mai i le fa'ama'i o le 2022. I le taimi nei, e le itiiti ifo i le 12 atunuu Aferika ua lipotia mai mataupu o manuki, faatasi ai ma Suetena ma Thailand o loʻo lipotia uma mai fafo mataupu o manuki.

Lona lua, o mataupu fou e foliga mai e sili atu ona ogaoga. O loʻo i ai lipoti e faʻapea o le maualuga o le numera o le monkeypox virus lala I faʻamaʻi e maualuga atu i le 10%, ae o se tagata tomai faapitoa mai le Belgian Institute of Tropical Medicine e talitonu o faʻamaumauga faʻaputuina o mataupu i le 10 tausaga talu ai o loʻo faʻaalia ai o le numera o le maliu o le lala I e naʻo le 3%, e tutusa ma le numera o maliu o le lala II. E ui lava o le lala fou o le manuki pox virus lala Ib ua maua mai le tagata i le tagata ma sosolo vave i totonu o siosiomaga patino, o faʻamatalaga epidemiological i lenei lala e matua faʻatapulaʻaina, ma e le mafai e le DRC ona mataʻituina lelei le faʻasalalauina o siama ma pulea le faʻamaʻi ona o le tele o tausaga o taua ma le mativa. O loʻo le lava le malamalama o tagata i faʻamatalaga sili ona taua o le siama, e pei o le eseesega o le faʻamaʻi pipisi i lala eseese o siama.
A maeʻa ona toe taʻutaʻu le siama o le manuki pox o se faʻalavelave faʻafuaseʻi o le soifua maloloina lautele o popolega faavaomalo, e mafai e le WHO ona faʻamalosia ma faʻamaopoopo le felagolagomaʻi faavaomalo, aemaise lava i le faʻalauiloaina o le avanoa i tui, meafaigaluega faʻamaonia, ma le faʻaputuina o punaoa tau tupe e faʻatino lelei ai le puipuia ma le puleaina o faʻamaʻi.
O uiga fou o le fa'ama'i
O le siama o le Monkeypox e lua ona lala, I ma le II. Aʻo leʻi oʻo i le 2023, o le IIb o le siama autu lea na taatele i le lalolagi atoa. I le taimi nei, ua mafua ai le 96000 mataupu ma le itiiti ifo i le 184 maliu i 116 atunuu. Talu mai le 2023, o faʻamaʻi autu i DRC o loʻo i totonu o le lala o Ia, faʻatasi ai ma le lata i le 20000 masalomia o mataupu o manuki na lipotia; Faatasi ai ma i latou, e 975 mataupu masalomia o le maliu o manuki na tutupu, tele i tamaiti e 15 tausaga pe laiti ifo. Peita'i, o le lala fou o le manuki pox virus Ⅰ b lea ua maua ua salalau atu nei i atunuu e fa o Aferika, e aofia ai Uganda, Kenya, Burundi ma Rwanda, faapea Suetena ma Thailand, e lua atunuu i fafo atu o Aferika.
Fa'aaliga fa'apitoa
Monkeypox e mafai ona a'afia tamaiti ma tagata matutua, e masani lava i vaega e tolu: latent period, prodromal period, ma le mageso. Ole averesi ole taimi fa'ato'a mo manuki fa'ato'a a'afia e 13 aso (va'aiga, 3-34 aso). Ole vaega ole prodromal e tumau mo le 1-4 aso ma e masani ona faʻaalia ile fiva maualuga, tiga le ulu, vaivai, ma e masani ona faʻapupulaina le lymph node, aemaise ile ua ma le auvae pito i luga. O le fa'ateleina o pona o le Lymph ose uiga o le tanesusu e fa'aeseese ai mai le tanesusu. I le taimi o le paʻu o le 14-28 aso, o le paʻu o le paʻu e tufatufa atu i se auala centrifugal ma vaevaeina i ni vaega: macules, papules, blisters, ma mulimuli ane pustules. O le paʻu o le paʻu e maʻaʻa ma mautu, ma manino tuaoi ma se faʻalavelave i le ogatotonu.
O manu'a o le pa'u o le a pa'u ma masa'a, e i'u ai i le le lava o le pa'u i le vaega tutusa pe a uma ona fa'amaligi, soso'o ai ma le tele o le pa'u. O manu'a o le pa'u o le tagata ma'i e amata mai i ni nai to'a e o'o i le afe, e tele lava i luga o foliga, ogalaau, lima, ma vae. O manu'a o le pa'u e masani ona tupu i alofilima ma alofivae, o se fa'aaliga lea o le tanesusu e ese mai le tanesusu. E masani lava, o manu'a uma o le pa'u o lo'o i le tulaga lava e tasi, o le isi lea uiga e fa'aeseese ai manuki mai isi fa'ama'i fa'ailoga o le pa'u e pei o le tanesusu. E masani ona maua e tagata ma'i le mageso ma le tiga o maso. O le ogaoga o faʻamaoniga ma le umi o faʻamaʻi e faʻatatau tonu i le mamafa o faʻamaʻi paʻu. O lenei ma'i e sili ona ogaoga i tamaiti ma fafine ma'itaga. Monkeypox e masani lava ona fa'agata le tagata lava ia, ae e masani ona tu'ua ai fa'aletonu e pei o ma'ila o mata.

Auala felauaiga
Monkeypox ose fa'ama'i zoonotic, ae o le fa'ama'i o lo'o i ai nei e tele lava ina feavea'i i le va o tagata e ala i feso'ota'iga vavalalata ma gasegase manuki. Feso'ota'iga vavalalata e aofia ai le pa'u i le pa'u (e pei o le pa'i po'o le faia o feusua'iga) ma le gutu i le gutu po'o le gutu i le pa'u (e pei o le sogi), fa'apea fo'i le fa'afesaga'i ma tagata mama'i o le manuki (e pei o le talanoa po'o le mānava latalata i le tasi ma le isi, e ono maua ai ni vaega fa'ama'i pipisi). I le taimi nei, e le o iai se su’esu’ega e fa’ailoa mai ai e mafai e le namu ona feavea’i le virusi o le manuki, ma le manatu o le virusi o le manuki ma le virusi o le smallpox e aofia i le ituaiga lava lea o le orthopoxvirus, ma e le mafai ona feavea’i le virusi smallpox e ala i namu, e matua’i maualalo lava le avanoa e feavea’i ai le virusi o le manuki e ala i le namu. E ono tumau le virusi o le manuki pox mo se vaitaimi i luga o lavalava, ie moega, solo, mea, masini faaeletonika, ma luga o mea na maua e tagata gasegase o manuki. O isi e ono a'afia pe a fa'afeso'ota'i ma nei mea, ae maise lava pe a iai ni manu'a po'o ni manu'a, pe pa'i fo'i i mata, isu, gutu, po'o isi mucous membrane a'o le'i fufuluina o latou lima. A maeʻa ona faʻafesoʻotaʻi ma mea e ono faʻaleagaina, faʻamama ma faʻamaʻi faʻamaʻi, faʻapea foʻi ma lima faʻamama, e mafai ona fesoasoani e puipuia ia faʻasalalauga. E mafai fo'i ona feavea'i le siama i le pepe a'o ma'itaga, po'o le fa'afeso'ota'i o le pa'u i le taimi na fanau mai ai pe a uma fo'i ona fanau mai. O tagata e fa'afeso'ota'i fa'aletino ma manu o lo'o feavea'ia le siama, e pei o squirrels, e ono a'afia fo'i i le manuki. O fa'aaliga e mafua mai i le fa'afeso'ota'i fa'aletino ma manu po'o aano o manufasi e ono tupu mai i ū po'o maosiosia, po'o taimi o gaioiga e pei o le tuliga, fa'a'a'e pa'u, maileia, po'o le sauniaina o mea'ai. O le 'aina o aano o manufasi e le'i mae'a kukaina e mafai fo'i ona i'u atu ai i fa'ama'i pipisi.
O ai e lamatia?
So'o se tasi e iai se feso'ota'iga vavalalata ma tagata mama'i e maua i fa'ailoga manuki e ono a'afia i le virusi o le manuki, e aofia ai ma tagata faigaluega soifua maloloina ma tagata o le aiga. O lo'o fa'atupu pea le puipuiga o tamaiti, ma latou ta'alo ma fegalegaleai vavalalata. E le gata i lea, latou te le maua le avanoa e maua ai le tui o le smallpox, lea na le toe faʻaaogaina i le silia ma le 40 tausaga talu ai, o lea e maualuga tele le lamatiaga o faʻamaʻi. E le gata i lea, o tagata taʻitoʻatasi e maualalo le puipuiga, e aofia ai fafine maʻitaga, o loʻo taʻua o ni tagata e lamatia tele.
Togafitiga ma tui
E leai ni vaila'au e maua i le taimi nei e togafitia ai le siama o le manuki, o le auala autu o togafitiga o togafitiga lagolago, lea e aofia ai le tausiga o le mageso, puleaina o tiga, ma le puipuia o faʻafitauli. E lua tui manuki ua faamaonia e le WHO ae e leʻi faʻalauiloaina i Saina. O latou uma o tui fa'ama'i fa'ama'i tama'i fa'ama'i fa'aitiiti-auga-tolu. I le leai o nei tui e lua, na faʻatagaina foi e le WHO le faʻaogaina o le tui faʻaleleia o le smallpox ACAM2000. Gao Fu, o se tagata aʻoaʻoga o le Institute of Microbiology of the Chinese Academy of Sciences, na lomia se galuega i le Nature Immunology i le amataga o le 2024, ma fautua mai o le "lua i le tasi" recombinant protein tui o le manukipox virus na fuafuaina e le multi epitope chimerism taʻiala e taʻitaʻia e le antigen structure e mafai ona puipuia le lua faʻamaʻi pipisi o le siama o le monkey ma lona malosi. Ole siama ole manuki e 28 taimi nai lo le tui tu'i ola masani, lea e mafai ona maua ai se isi faiga tui puipui e sili atu le saogalemu ma fa'alautele mo le puipuia ma le fa'atonutonuina ole siama ole manuki. O loʻo galulue faʻatasi le 'au ma Shanghai Junshi Biotechnology Company e faʻalauteleina suʻesuʻega ma atinaʻe tui.


Taimi meli: Aukuso-31-2024