I le selau tausaga talu ai, na talia ai se alii e 24-tausaga le matua i Massachusetts General Hospital (MGH) ma le fiva, tale, ma le faigata ona manava.
O le tagata maʻi na soifua maloloina mo le tolu aso aʻo leʻi faʻatagaina, ona amata ai lea ona lagona le le lelei, faʻatasi ai ma le vaivai lautele, ulu ma tiga tua. Na faateteleina le leaga o lona tulaga i le lua aso na sosoo ai ma sa ia faaaluina le tele o lona taimi i le moega. I le tasi aso a o leʻi faʻatagaina, na ia maua se fiva maualuga, tale mago ma maʻalili, lea na faʻamatalaina e le tagata maʻi o le "faʻanoʻo" ma matua le mafai ona alu ese mai le moega. Na ia inuina le 648 mg aspirin i itula uma e fa ma maua ai sina mapusaga mai le tiga o le ulu ma le tiga o tua. Ae ui i lea, i le aso na ulufale ai, na sau ai o ia i le falemaʻi ina ua uma ona ala i luga i le taeao ma le dyspnea, faʻatasi ma le tiga o le fatafata subxiphoid, lea na faʻateleina e le manava loloto ma le tale.
I le faʻatagaina, o le vevela vevela o le 39.5 ° C i le 40.8 ° C, o le fatu o le 92 i le 145 beats / min, ma le manava o le 28 i le 58 beats / min. O le tagata maʻi o loʻo i ai se foliga popole ma mataʻutia. E ui ina afifi i le tele o palanikeke, ae sa faaauau pea le malulu. Puupuu le manava, faʻatasi ma paroxysms o le tale malosi, e mafua ai le tiga ogaoga i lalo o le sternum, tale i luga phlegm piniki, viscous, teisi purulent.
O le pa'u o Apical na iloagofie i le va o le vaeluaga o le lima i le itu agavale o le sternum, ma e leai se fa'alauteleina o le fatu na matauina i luga o le pa'u. O le su'esu'ega na iloa ai le saosaoa o le tātā o le fatu, o le pa'o tumau o le fatu, fa'alogoina i le tumutumu o le fatu, ma sina muimui itiiti. Fa'aitiitia leo mānava i le itu taumatau o le tua mai le tasi vaetolu i lalo o lau tau'au, ae leai ni fa'alogona fa'alogoina. Laititi mumu ma fula i le fa'a'i, aveese tonsils. O le ma'ila o le taotoga toe faaleleia o le inguinal hernia agavale e iloa i luga o le manava, ma e leai se fula pe ma'i i le manava. Pa'u mago, maualuga le vevela o le pa'u. Ole numera ole toto paʻepaʻe ile va ole 3700 ma le 14500/ul, ma neutrophils e 79%. Leai se tupu a'e siama na matauina ile aganu'u toto.
O le leitio o le fatafata o loʻo faʻaalia ai ata paʻepaʻe i itu uma e lua o le mama, aemaise i le pito i luga taumatau ma le pito i lalo agavale, e taʻu mai ai le niumonia. O le fa'alatele o le itu agavale o le mama e ta'u mai ai le fa'atuputeleina o le pona o le lymph, se'i vagana ai le fa'amama i le pito agavale.
I le aso lona lua o le falemaʻi, na maua ai e le tagata maʻi le dyspnea ma le tiga faifai pea o le fatafata, ma o le sputum e purulent ma toto. O su'esu'ega fa'aletino na fa'aalia ai o lo'o i ai le muimui o le systolic i le pito i luga o le mama, ma o le pa'u i le pito i lalo o le mama taumatau na fa'afefe. E aliali mai i luga o le alofilima agavale ma le tamatamai lima taumatau o papules laiti. Na faamatalaina e fomaʻi le tulaga o le maʻi o se "tiga". I le aso lona tolu, na sili atu ona manino le purulent sputum. Ua fa'atuputeleina le fa'apogai o le agavale pito i lalo a'o fa'ateteleina le tetete. E mafai ona faalogoina leo mānava o le Bronchial ma ni nai solo i le itu agavale i tua o le tasi vaetolu o le ala i lalo mai le lau o le tauau. O le pa'u i le itu taumatau pito i tua e teisi le mata, leo manava e mamao, ma o nisi taimi e fa'alogoina le pa'u.
I le aso lona fa, na atili ai ona leaga le tulaga o le gasegase ma maliu ai o ia i lena po.
Su'esu'ega
O le alii e 24-tausaga le matua na taofia i le falemai ia Mati 1923 i le fiva tele, maalili, tiga o maso, le manava, ma le tiga o le fatafata. O ana fa'ailoga ma fa'ailoga e matua'i o gatasi ma se fa'ama'i pipisi o le manava, e pei o le fulū, ma fa'ama'i pipisi lona lua. Talu ai o nei fa'ailoga e tutusa lelei ma mataupu i le 1918 flu pandemic, o le influenza atonu o le su'esu'ega sili lea ona talafeagai.
E ui lava o faʻaaliga faʻapitoa ma faʻalavelave o le fulū faʻaonapo nei e tutusa lelei ma le faʻamaʻi o le 1918, o le sosaiete faʻasaienisi ua faia ni suiga taua i nai tausaga ua tuanaʻi, e aofia ai le faʻamaonia ma le vavaeeseina o siama faʻamaʻi, le atinaʻeina o metotia faʻataʻitaʻi vave, le faʻalauiloaina o togafitiga faʻamaʻi lelei, ma le faʻatinoina o faiga mataʻituina ma polokalame tui. O le toe tepa i tua i le 1918 flu pandemic e le gata ina atagia ai lesona o le tala faasolopito, ae sili atu foi ona saunia i tatou mo faʻamaʻi i le lumanaʻi.
O le 1918 flu pandemic na amata i le Iunaite Setete. O le mataupu muamua na faamaonia na tupu ia Mati 4, 1918, i se kuka a le Ami i Fort Riley, Kansas. Ona faʻamauina lea e Lorrin Miner, o se fomaʻi i Haskell County, Kansas, 18 mataupu o le maʻi tigaina, e aofia ai ma le tolu maliu. Na ia lipotia lenei sailiga i le US Department of Public Health, ae e leʻi manatu mamafa i ai.
E talitonu le au tusitala talafaasolopito o le toilalo o pulega o le soifua maloloina lautele i le taimi e tali atu ai i le faamai na vavalalata ma le tulaga faapitoa o le Taua Muamua a le Lalolagi. Ina ia aloese mai le aʻafiaina o le taua, na faʻafilemu e le malo le ogaoga o le faʻamaʻi. O John Barry, o le tusitala o le The Great Flu, na faitioina le mea na tupu i se faatalanoaga i le 2020: “O loo pepelo le malo, latou te taʻua o le malulu masani, ma latou te le o taʻuina atu i tagata lautele le mea moni.” I se faʻatusatusaga, o Sepania, o se atunuʻu le mautonu i lena taimi, o le tagata muamua na lipotia le flu i le aufaasālalau, ma mafua ai le faʻamaʻi pipisi fou ua faaigoaina o le "Spanish flu," e ui lava o uluai mataupu na faʻamauina i le Iunaite Setete.
I le va o Setema ma Tesema 1918, e tusa ma le 300,000 tagata na maliliu i le fulū i le Iunaite Setete, e 10 taimi le aofaʻi o tagata maliliu mai mafuaʻaga uma i le Iunaite Setete i le vaitaimi lava e tasi i le 1915. E vave ona sosolo le fulū e ala i le faʻapipiʻiina o fitafita ma feʻaveaʻi o tagata faigaluega. O fitafita e le gata na feoai i le va o nofoaga o felauaiga i sasaʻe, ae na latou aveina foi le siama i malae o taua i Europa, faʻasalalauina le flu i le lalolagi atoa. E tusa ma le 500 miliona tagata ua aafia ma e tusa ma le 100 miliona ua maliliu.
Sa matuā faatapulaaina togafitiga faafomaʻi. Togafitiga fa'apitoa e palliative, e aofia ai le fa'aogaina o aspirin ma opiates. Pau lava le togafitiga e ono aoga ole convalescent plasma infusion – ua lauiloa i aso nei o le convalescent plasma therapy. Peita'i, ua tuai ona taunu'u tui puipui ona e le'i iloa e saienitisi le mafua'aga o le fulū. E le gata i lea, e sili atu ma le tasi vaetolu o fomaʻi ma tausimaʻi a Amerika ua aveesea ona o lo latou auai i le taua, ma tuʻu ai mea faʻafomaʻi e sili atu ona utiuti. E ui ina sa avanoa tui puipui mo le kolera, taifoi, mala, ma tama'i tane, ae sa le'i maua lava se tuipuipui o le fulū.
E ala i lesona tiga o le fa'ama'i fa'ama'i i le 1918, na matou a'oa'oina ai le taua o le fa'aalia manino o fa'amatalaga, le alualu i luma o su'esu'ega fa'asaienisi, ma le galulue fa'atasi i le soifua maloloina o le lalolagi. O nei fa'amatalaga e maua ai fa'amatalaga taua mo le fa'atalanoaina o fa'amata'u fa'amata'u fa'asoifua maloloina i le lalolagi i le lumana'i.
Vairusi
Mo le tele o tausaga, o le mafuaʻaga o le "Fulu Sipaniolo" na manatu o le siama Pfeiffer (lea ua taʻua nei o le Haemophilus influenzae), lea na maua i le sputum o le tele, ae le o tagata uma, maʻi. Ae ui i lea, o lenei siama e manatu e faigata ona faʻatupuina ona o le maualuga o tulaga faʻaleaganuʻu, ma talu ai e leʻi vaʻaia i tulaga uma, e masani ona fesiligia e le sosaiete faʻasaienisi lana matafaioi o se pathogen. O su'esu'ega mulimuli ane ua fa'aalia ai o le Haemophilus influenzae o le fa'ama'i lea o se fa'ama'i fa'alua fa'ama'i e masani ona maua i le fulū, nai lo le siama e mafua sa'o ai le fulū.
I le 1933, na faia ai e Wilson Smith ma lana 'au se mea mataʻina. Na latou ave fa'ata'ita'iga mai fa'ama'i fa'ama'i mai fa'ama'i fulū, fa'ata'ita'i i se faamama fa'ama'i e aveese ai siama, ona fa'ata'ita'i lea i le vaimama fa'amama i ferrets. Ina ua mae'a le lua aso, na amata ai loa ona fa'aalia fa'ailoga e pei o le fulū o le tagata. O le su'esu'ega o le mea muamua lea na fa'amaonia ai o le fulū e mafua mai i siama nai lo siama. I le lipotia o nei suʻesuʻega, na matauina foi e le au suʻesuʻe o faʻamaʻi muamua i le siama e mafai ona puipuia lelei le toe faʻamaʻi o le siama lava lea e tasi, lea e tuʻuina atu ai le faʻavae mo le atinaʻeina o tui.
I ni nai tausaga mulimuli ane, o le uo a Smith o Charles Stuart-Harris, a o matauina se ferret ua aʻafia i le fulū, na faʻafuaseʻi ona maua i le siama mai le vavalalata i le mafatua o le ferret. O le siama na vavae ese mai ia Harris ona manuia ai lea o se ferret e leʻi pisia, ma toe faʻamaonia ai le mafai ona sosolo faʻamaʻi pipisi i le va o tagata ma manu. I se lipoti faʻafesoʻotaʻi, na taʻua ai e le au tusitala e faapea "e mafai ona mafaufauina o faʻamaʻi fale suʻesuʻe e mafai ona avea ma amataga mo faʻamaʻi."
tui
O le taimi lava na vavae ese ai le siama o le flu ma iloa, na vave ona amata faia e le sosaiete faasaienisi se tui. I le 1936, na fa'aalia muamua ai e Frank Macfarlane Burnet e mafai ona tupu lelei fa'ama'i fulū i fuamoa fa'alalelei, o se su'esu'ega na maua ai se fa'atekonolosi fou mo le gaosiga o tui lea o lo'o fa'aaogaina lautele i aso nei. I le 1940, na maua ai e Thomas Francis ma Jonas Salk ma le manuia le tui muamua o le flu.
O le manaʻoga mo se tui na matua faʻamalosia mo le militeri a Amerika, ona o le faʻaleagaina o aʻafiaga o le fulū i fitafita a le US i le taimi o le Taua Muamua a le Lalolagi. E oo atu i le 1942, o suʻesuʻega na faʻamaonia ai le aoga o le tui i le tuʻuina atu o puipuiga, ma o tagata na tuʻuina atu na matua faʻaitiitia le ono maua i le flu. I le 1946, na faʻamaonia ai le tui muamua o le flu mo le faʻaogaina o tagata lautele, ma tatalaina ai se mataupu fou i le puipuia ma le pulea o le flu.
E aliali mai o le faia o le tui puipui e iai sona aafiaga taua: o tagata e le'i tuiina e 10 i le 25 taimi e sili atu ai le maua i le fulū nai lo i latou e maua.
Mata'ituina
O le mata'ituina o le fulū ma ona fa'ama'i fa'apitoa e mana'omia e ta'ita'ia ai tali a le soifua maloloina lautele ma atia'e fa'asologa o tui. Ona o le natura fa'alelalolagi o le fulū, o faiga fa'ale-malo ma fa'ava-o-malo e matua mana'omia.
O le Centers for Disease Control and Prevention (CDC) na faavaeina i le 1946 ma na muamua taulaʻi i suʻesuʻega i faʻamaʻi pipisi e pei o le malaria, typhus ma le smallpox. I totonu o le lima tausaga talu ona faia, na fausia ai e le CDC le Epidemic Intelligence Service e tuʻuina atu aʻoaʻoga faʻapitoa e suʻesuʻe ai faʻamaʻi pipisi. I le 1954, na fa'atuina ai e le CDC lana faiga muamua e mata'ituina ai le fulū ma amata ona tu'uina atu lipoti masani i gaioiga fa'ama'i, fa'ata'atia le fa'avae mo le puipuia ma le pulea o le fulū.
I le tulaga faava o malo, na faavaeina ai e le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (WHO) le Global Influenza Surveillance and Response System i le 1952, ma galulue vavalalata ma le Global Sharing of Influenza Data Initiative (GISAID) e fausia ai se faiga e mataituina ai le influenza i le lalolagi atoa. I le 1956, na toe tofia ai e le WHO le CDC e avea ma ona nofoaga tutotonu i le matata o le mataʻituina o le fulū, faʻamaʻi ma le faʻatonutonuina, tuʻuina atu lagolago faʻapitoa ma taʻiala faʻasaienisi mo le puipuia ma le puleaina o le fulū i le lalolagi atoa. O le fa'avaeina ma le fa'aauauina o nei faiga mata'ituina e maua ai se puipuiga taua mo le tali atu i le lalolagi i fa'ama'i fa'ama'i ma fa'ama'i.
I le taimi nei, ua fa'atuina e le CDC se feso'ota'iga mata'ituina o le fulū fa'alotoifale. O vaega autu e fa o le mata'ituina o le fulū e aofia ai su'ega su'esu'e, su'esu'ega o ma'i i fafo, mata'ituina o ma'i i totonu, ma le mataituina o maliu. O lenei faiga tu'ufa'atasiga mata'ituina e maua ai le lagolago taua e ta'ita'ia ai faiga fa'ai'uga mo le soifua maloloina lautele ma le tali atu i se fa'ama'i fa'ama'i.
O le Global Influenza Surveillance and Response System e aofia ai atunuu e 114 ma e 144 nofoaga tutotonu o le fulū a le atunuu, lea e nafa ma le mataituina pea o le fulū i le tausaga atoa. O le CDC, i le avea ai ma sui, e galulue faatasi ma fale suesue i isi atunuu e auina atu i le WHO ni siama o le influenza mo le antigenic ma genetic profiling, e tutusa ma le faagasologa o loʻo tuʻuina atu ai e le US laboratories i le CDC. O le felagolagomai i le va o le Iunaite Setete ma Saina i le 40 tausaga talu ai ua avea ma vaega taua o le saogalemu o le soifua maloloina o le lalolagi ma le tipiloma.
Taimi meli: Tes-21-2024




