O Aperila 10, 2023, na sainia ai e le Peresetene o Amerika Joe Biden se pili e faʻamutaina aloaia ai le COVID-19 "faʻalavelave faʻafuaseʻi" i le Iunaite Setete. E tasi le masina mulimuli ane, o le COVID-19 e le o toe avea ma "soifua maloloina lautele Faalavelave Tutupu Faafuasei o popolega faavaomalo." Ia Setema 2022, na taʻua ai e Biden o le "COVID-19 pandemic ua uma," ma o lena masina na sili atu nai lo le 10,000 COVID-19-maliu maliu i le Iunaite Setete. O le mea moni, e lē na o le Iunaite Setete o loo faia na faamatalaga. O nisi o atunuu Europa na faʻaalia le faʻamutaina o faʻalavelave faʻafuaseʻi COVID-19 i le 2022, aveese tapulaʻa, ma pulea le COVID-19 pei o le fulū. O ā lesona e tatou te aʻoaʻoina mai i na faamatalaga i le talafaasolopito?
I le tolu senituri ua mavae, na poloaʻia ai e le Tupu o Louis XV o Falani e faapea, ua uma le faamaʻi o le mala na sasao i le itu i saute o Falani (tagai i le ata). Mo le tele o seneturi, ua fasiotia ai se numera mataʻutia o tagata i le lalolagi atoa. Mai le 1720 i le 1722, e silia ma le afa o le faitau aofaʻi o Marseille na maliliu. O le autu autu o le poloaiga ina ia mafai ai e le au faipisinisi ona toe amata a latou pisinisi, ma na valaaulia e le malo tagata e tutu afi i luma o o latou fale e “faamanatu faalauaitele” le iʻuga o le mala. O le poloaiga sa tumu i sauniga ma faatusa, ma faatulaga le tulaga mo taʻutinoga mulimuli ma faʻamanatuga o le iʻuga o le faʻamaʻi. O lo'o fa'ailoa mai ai fo'i se fa'aaliga manino i le mafua'aga o le tamaoaiga i tua atu o ia fa'asalalauga.
Folafolaga o loo folafola atu se afi afi i Pale e faamanatu ai le iʻuga o le mala i Provence, 1723.
Ae pe na faamuta moni ea e le poloaʻiga le mala? Ioe e leai. I le faaiʻuga o le senituri lona 19, sa iai pea mala mala, lea na maua ai e Alexandre Yersin le pathogen Yersinia pestis i Hong Kong i le 1894. E ui lava e talitonu nisi saienitisi na mou atu le mala i le 1940s, ae e le o se tala faasolopito. Ua a'afia tagata i se fa'ama'i fa'ama'i fa'ama'i i nu'u i tua o le itu i sisifo o le Iunaite Setete ma e sili atu ona taatele i Aferika ma Asia.
O lea e le mafai ona tatou fesili ae fesili: mata o le a muta le faʻamaʻi? Afai o lea, o afea? Ua manatu le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi e uma se faamai pe afai e leai ni mataupu faamaonia pe masalomia na lipotia mo le faaluaina o le umi o le taimi aupito maualuga o le incubation o le siama. I le faʻaaogaina o lenei faʻamatalaga, na faʻaalia ai e Uganda le faʻaiʻuga o le Ebola sili ona lata mai a le atunuʻu ia Ianuari 11, 2023. Ae ui i lea, talu ai o se faʻamaʻi (o se faaupuga e maua mai i le upu Eleni pan [" uma "] ma demos [" tagata "]) o se faʻamaʻi ma sociopolitical mea na tupu i luga o le lalolagi atoa, o le iʻuga o se faʻamaʻi, e pei o lona amataga, e faʻalagolago e le gata i tulaga faʻale-aganuʻu, faʻapolokiki, ae faʻalagolago foi i tulaga faʻale-aganuʻu, faʻapolokiki. Ona o luʻitau o loʻo feagai i le faʻaumatiaina o le faʻamaʻi pipisi (e aofia ai le faʻaleagaina o le soifua maloloina, faʻalavelave faʻavaomalo e aʻafia ai le galulue faʻavaomalo, feʻaveaʻi o le faitau aofaʻi, teteʻe o le antivirus, ma le faʻaleagaina o le siʻosiʻomaga e mafai ona suia ai amioga o meaola), e masani ona filifilia e sosaiete se fuafuaga e maualalo le tau o agafesootai, faaupufai, ma le tamaoaiga. O le fuafuaga e aofia ai le togafitia o nisi maliu e le maalofia mo nisi vaega o tagata e le lelei le tamaoaiga o le tamaoaiga poʻo faʻafitauli faʻalesoifua maloloina.
O le mea lea, e muta le faʻamaʻi pe a faia e le sosaiete se faiga faʻapitoa i le sociopolitical ma le tamaoaiga tau o faiga faʻalesoifua maloloina lautele - i se faapuupuuga, pe a faʻamalieina e le sosaiete le faʻatatau o tagata maliliu ma le maʻi. O nei faiga e fesoasoani foi i le mea ua taʻua o le "endemic" o le maʻi (" endemic "e sau mai le Eleni en [" totonu"] ma demos), o se faiga e aofia ai le onosaia o se numera patino o faʻamaʻi. O fa'ama'i fa'ama'i e masani ona fa'atupuina ai fa'ama'i i totonu o nu'u, ae e le o'o atu ai i le fa'atupuina o matagaluega fa'afuase'i.
O le fulū o se fa'ata'ita'iga. O le 1918 H1N1 flu pandemic, e masani ona taʻua o le "Spanish flu," na fasiotia ai le 50 i le 100 miliona tagata i le lalolagi atoa, e aofia ai le tusa ma le 675,000 i le Iunaite Setete. Peita'i e le'i mou atu le fa'ama'i o le flu H1N1, ae o lo'o fa'aauau pea ona fa'asalalauina i suiga e sili atu ona vaivai. Ua fuafuaina e le Centers for Disease Control and Prevention (CDC) e tusa ma le 35,000 tagata i le Iunaite Setete ua maliliu i le fulū i tausaga taʻitasi i le sefulu tausaga talu ai. Sosaiete e le gata o le "endemic" le faamaʻi (lea ua avea nei o se maʻi vaitau), ae faʻapena foʻi ona faʻatamaʻia lona tausaga faʻaletupe ma faʻamaʻi. O le sosaiete foi e masani ai, o lona uiga o le numera o maliu e mafai e le sosaiete ona onosaia pe tali atu i ai ua avea ma se maliega ma fausia i totonu o agafesootai, aganuu ma le soifua maloloina amioga faapea foi ma faamoemoega, tau ma atinae tetele.
O le isi faʻataʻitaʻiga o le mamapala. E ui o se tasi o sini o le soifua maloloina i UN Sustainable Development Goals o le "ave'esea o le TB" i le 2030, o loʻo tumau pea le vaʻaia pe faʻapefea ona ausia lenei mea pe a fai e tumau pea le mativa ma le le tutusa. O le TB o se "fasioti le leoa" i le tele o atunuu maualalo - ma ogatotonu tupe maua, e mafua ona o le le lava o vailaau taua, le lava o punaoa faafomai, le lelei o meaai ma le tumu o fale. I le taimi o le fa'ama'i COVID-19, na fa'atupula'ia le numera o tagata maliliu i le TB mo le taimi muamua i le silia ma le sefulu tausaga.
O le kolera fo'i ua fa'ama'i. I le 1851, o aʻafiaga o le soifua maloloina o le kolera ma lona faʻalavelave i fefaʻatauaʻiga faʻavaomalo na faʻaosofia ai sui o le malo malosi e taloina le uluai Fonotaga Faʻavaomalo Faʻavaomalo i Pale e faʻatalanoa pe faʻafefea ona pulea le faʻamaʻi. Na latou faia muamua tulafono faʻalesoifua maloloina i le lalolagi atoa. Ae a'o fa'ailoaina le fa'ama'i e mafua ai le kolera ma o lo'o maua ni togafitiga faigofie (e aofia ai le toe fa'ainu ma vai fa'ama'i), e le'i uma lava le fa'amata'u o le soifua maloloina mai le kolera. I le lalolagi atoa, e 1.3 i le 4 miliona mataupu o le kolera ma le 21,000 i le 143,000 o tagata maliliu i tausaga taitasi. I le 2017, na faatulaga ai e le Global Task Force on Cholera Control se faʻafanua e faʻaumatia ai le kolera i le 2030. Peitaʻi, o le faʻamaʻi o le kolera ua faʻateleina i tausaga talu ai nei i nofoaga e faʻalavelaveina pe matitiva i le lalolagi atoa.
O le HIV/AIDS atonu o le fa'ata'ita'iga sili lea ona talafeagai o fa'ama'i lata mai. I le 2013, i le Fonotaga Faapitoa a le Iuni a Aferika, na faia i Abuja, Nigeria, o sui o le atunuu na tautino atu e faia ni laasaga agai i le aveesea o le HIV ma le AIDS, malaria ma le mamapala i le 2030. I le 2019, o le Matagaluega o le Soifua Maloloina ma Auaunaga Tagata na faʻaalia foi se fuafuaga e faʻaumatia ai le faʻamaʻi pipisi o le HIV i le Iunaite Setete i le 2030. vaega tele e ala i le le tutusa o fausaga i suʻesuʻega, togafitiga, ma le puipuia, ae i le 2022, o le ai ai le 630,000 HIV e fesoʻotaʻi ma maliu i le lalolagi atoa.
A'o tumau pea le HIV/AIDS ose fa'afitauli fa'alesoifua maloloina lautele, ae ua le toe ta'ua ose fa'afitauli tau soifua maloloina lautele. Nai lo lena, o le faʻamaʻi ma le masani masani o le HIV / AIDS ma le manuia o le antiretroviral therapy ua suia ai i se faʻamaʻi faʻamaʻi e tatau ona tauva mo le utiuti o punaoa ma isi faʻafitauli o le soifua maloloina o le lalolagi. O le lagona o le faʻalavelave, faʻamuamua ma le faanatinati e fesoʻotaʻi ma le mauaina muamua o le HIV i le 1983 ua faʻaitiitia. O lenei faiga faʻaagafesootai ma faʻapolokiki ua masani ai le maliliu o le faitau afe o tagata i tausaga taʻitasi.
O le faʻailoaina o le faʻamutaina o se faʻamaʻi faʻamaʻi e faʻailogaina ai le tulaga lea e avea ai le taua o le ola o se tagata ma suiga faʻatekonolosi - i se isi faaupuga, e filifili malo e sili atu le tau o agafesootai, tamaoaiga, ma faaupufai o le faasaoina o se ola nai lo penefiti. E taua le maitauina o faʻamaʻi faʻamaʻi e mafai ona faʻatasi ma avanoa tau tamaoaiga. O loʻo i ai iloiloga faʻatauvaʻa umi ma faʻamanuiaga tau tamaoaiga e puipuia ai, togafitia ma pulea faʻamaʻi sa avea muamua ma faʻamaʻi o le lalolagi. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le maketi i le lalolagi atoa mo vailaʻau HIV e tusa ma le $ 30 piliona i le 2021 ma e faʻamoemoe e sili atu i le $ 45 piliona i le 2028. I le tulaga o le faʻamaʻi COVID-19, o le "long COVID," lea ua vaʻaia nei o se avega tau tamaoaiga, e mafai ona avea ma isi tulaga tuputupu aʻe o le tamaoaiga mo le fale gaosi oloa.
O nei tala faasolopito o loʻo faʻamalamalama manino ai o le mea e iloa ai le iʻuga o se faʻamaʻi e le o se faʻasalalauga faʻamaʻi poʻo se faʻasalalauga faʻapolokiki, ae o le masani o lona maliu ma le faʻamaʻi e ala i le masani ma le faʻamaʻi o le faʻamaʻi, lea i le tulaga o le COVID-19 faʻamaʻi ua taʻua o le "ola ma le siama". O le mea na faʻauʻuina ai le faʻamaʻi, o le faʻamoemoe foi o le malo e faʻapea o faʻafitauli faʻalesoifua maloloina lautele e le o toe avea ma lamatiaga i le tamaoaiga o sosaiete poʻo le tamaoaiga o le lalolagi. O le faʻamutaina o faʻalavelave faʻafuaseʻi COVID-19 o se faʻalavelave lavelave o le fuafuaina o malosiaga faʻapolokiki, tamaoaiga, faʻaleaganuʻu, ma e le o se taunuuga o se iloiloga saʻo o faʻamaʻi mea moni pe na o se faʻailoga faʻatusa.
Taimi meli: Oke-21-2023





